top of page

muška i ženska uskočka nošnja

rimokatoličke nošnje

ŽUMBERAČKE NOŠNJE

Bogatstvo i raznovrsnost tradicijske kulture Žumberka nosi u sebi tragove minulih epoha i raznih kulturnih

utjecaja. Stanovništvo Žumberka čine rimokatolici starosjedioci i doseljenici Uskoci grkokatolici koji su ovamo doselili iz Dalmatinske zagore, zapadne Bosne i drugih južnih balkanskih krajeva. Upravo je to razlog što u Žumberku nailazimo na dva odjevna tipa nošnji, panonski i dinarski tip.  U zajedničkom suživotu kroz više od četiri stoljeća neki se tradicijski elementi napuštaju ili ih jedni od drugih preuzimaju.

 

Ženska nošnja rimokatolika u Žumberku pripada panonskom tipu nošnje, razlikuje se u materijalu i kroju. Sastoji se od cjelovite rubače - celače, koja oblači tijelo od ramena do ispod koljena. Njena prvotna dužina je dopirala do gležnja, a kasnije je podlegla skraćivanju. Po kroju i sastavu ova nošnja pripada slavenskom odjevnom dobru. Uz rabaču žena oblači i bijelu pregaču, fertun ili zastor, koji je pripasuje u struku. Prevladava bjelina, a na pojasnom dijelu pregače kroz platno je izveden ornament - našiv bijele boje. Takav se ukras nalazi na sastavu rukava i zaobljenog ovratnika na bijelom opleću, a tako završavaju i rukavi sa stegnutim zapešćem. Bojom se označavao društveni i dobni status te su starije žene bile obučene u bjelinu. Samo djevojke i mlađe udate žene nosile su razne dodatke u crvenoj boji. Dodatni element u ženskoj nošnji su marama rubac, pojas pas od crvenog sukna, a zamijenila ga je pasica od svilenog ripsa na žute i crvene pruge i nakit kolarde, ogrlice od crvenih koralja ili raznobojnih staklenih zrnaca. Razlika u nošnji djevojaka i udatih žena vidljiva je samo u načinu pokrivanja glave.

U planinskom Žumberku nailazimo i na drugačiji tip nošnji , dinarski koji su Uskoci i drugi doseljenici donjeli u 16. st. doselivši se na ovaj prostor iz zapadne Bosne i Dalmacije, s područja okupiranih od Turaka. Žene su do naših dana zadržale baš onu odjeću koja je s uskočkim doseobama donesena u Žumberak. Osnovni dijelovi te nošnje su:  jednostavna ravna dugačka jednodijelna haljina, koju nazivaju tanka ili debela košulja. Sastavljena je od oplećka i skuta, sašivena je od domaćeg platna, povrh koje dolazi pas ili pasica te pregača. Ova košulja bogato je ukrašena na prsima na način da su izvezeni geometrijski motivi crvenom i plavom pamučnom niti.

Najznačajniji  predmet ove dinarske ženske nošnje grkokatolkinje u Žumberku je vunena pregača opreg ili opregača. Ravna nešivana pregača osnovni je dio odjeće najstarijeg naseljenja na Balkanu. Ženska ravna košulja dinarskog tipa uvijek na poprsju ima izveden bogat vez u vunici, a također ima i ravne rukave. Na glavi udata žena nosi maramu  premetaču izrađenu od bijelog platna na krajevima sa vezenim ukrasom ili prišivenom čipkom. Djevojke nose crvene kapice izrađene od crvenog sukna, ukrašene vezom i srmom. 

Muška nošnja starosjedilaca rinokatolika u Žumberku je dvodijelna, a dijelovi su muška platnena košulja rubača i platnene hlače gaće. Dodaci nošnji su: lajbek, alja, obuća i torba. Nošnja je od domaćeg platna koje je sastavljeno po glavnoj niti osnovnog tkanja. Nekada su ih šivali rukom, a kasnije su koristili šivaći stroj.

grkokatoličke djevojačke nošnje

ITekst korišten iz brošure  Žumberačka etnografska zbirka, autorice mr.sc. Dragice Cvetan, nakladnika KUD Žumberčani.

bottom of page